Video igra je interaktivni digitalni oblik zabave koji uključuje igranje unutar virtualnog okruženja putem ulaznih uređaja, kao što su upravljačke tipke, tipkovnice ili ekrani na dodir, s ciljem postizanja ciljeva, rješavanja izazova ili doživljavanja priča. Ona kombinira tehnologiju, umjetnost i dizajn kako bi stvorila uranu iskustva koja obuhvaćaju različite žanrove, platforme i publike, nudeći sve – od jednostavnih zagonetki do kompleksnih avantura u otvorenom svijetu. Video igre definirane su svojim mehanikama igranja – pravilima i interakcijama koje reguliraju kako igrači komuniciraju s igraćim svijetom. Te mehanike mogu uključivati kretanje, borbu, rješavanje zagonetki, upravljanje resursima ili društvenu suradnju, a dizajnirane su tako da budu intuitivne ali istovremeno zanimljive, uspostavljajući ravnotežu između dostupnosti za nove igrače i dubine za posvećene fanove. Na primjer, igra skakanja (platformer) može se fokusirati na precizno skakanje i izbjegavanje prepreka, dok RPG (igra uloga) naglašava personalizaciju likova i priče vođene misijama. Video igre se mogu igrati na raznim platformama, a svaka utječe na način igranja i prezentaciju. Konzole (PlayStation, Xbox, Nintendo Switch) nude optimiziranu hardversku opremu za visokokvalitetne grafičke efekte i ekskluzivne naslove, uz kontrolere dizajnirane za udobnost i posebne funkcije poput haptičke povratne informacije. Računala (PC-ovi) omogućuju fleksibilnost prilagodbe, visokoperformantnu igru i pristup ogromnoj biblioteci indie i AAA naslova. Mobilni uređaji omogućuju igranje u pokretu uz pomoć kontrola na ekranu dodirivanjem, idealno za slučajne igre poput slagalica s nizanjem elemenata ili besplatne 'idle' igre. Platforme za virtualnu stvarnost (VR) i proširenu stvarnost (AR) stvaraju urana iskustva, gdje VR uređaji prebacuju igrače u 3D svjetove, dok AR prekriva digitalni sadržaj na stvarno okruženje. Pričanje priča ključan je element u mnogim video igrama, krećući se od linearnih priča s filmskim sekundama do granatih priča gdje odluke igrača utječu na ishod. Likovi, lokacije i mitologija pažljivo su osmišljeni kako bi pobudili emocije i osjećaj uranosti, dok neke igre istražuju kompleksne teme poput identiteta, moralnosti ili društvenih problema. Čak i igre s minimalnom pričom često imaju jasnu tematiku, poput futurističkog ambijenta u trkaćoj igri ili fantastičnog svijeta u akcijsko-pustolovnoj igri. Višeigranje postalo je sve važnije, omogućujući igračima natjecanje ili suradnju lokalno ili putem interneta. To uključuje kompetitivne režime poput esports turnira, kooperativne zadatke ili društvene prostore gdje igrači mogu komunicirati i dijeliti iskustva. Igre višeigranja grade zajednice, gdje igrači formiraju timove, dijele strategije i stvaraju fan sadržaje koji produžuju vijek trajanja igre. Video igre koriste se i u edukacijske, terapijske i profesionalne svrhe, gdje ozbiljne igre služe za obuku, razvoj vještina ili podršku mentalnom zdravlju. Od zabave do obrazovanja, video igre nastavljaju evoluirati uz tehnički napredak, nudeći raznolika iskustva koja privlače igrače svih dobnih grupa i pozadina.